Glutamin: kao dodatak prehrani za imunitet i zdravlje crijeva?

Q: Pomáhá glutamin imunitnímu systému sportovců?

Navzdory teorii o poklesu glutaminu po dlouhém výkonu studie (Gleeson 2008, Nieman a Pedersen 2000) neprokázaly, že suplementace glutaminem zlepšuje imunitní markery. Udržení hladiny glutaminu v krvi se na imunitě neprojevilo.

Q: Podporuje glutamin svalový růst a regeneraci?

Aktuálně neexistuje důkaz, že samotný glutamin stimuluje růst svalů nebo zabraňuje jejich rozpadu. Pokud přijímáte dostatek bílkovin s plným spektrem esenciálních aminokyselin, suplementace glutaminem nepřináší žádný extra přínos.

Q: Má glutamin smysl jako doplněk stravy?

Pro zdravé sportovce s dostatečným příjmem bílkovin ze stravy neexistují dostatečné vědecké důkazy pro suplementaci glutaminem. Vhodnější je zaměřit se na kvalitní bílkoviny s plným spektrem esenciálních aminokyselin.

31. ožujak 2026.Michal JetelinaBroj komentara: 0

Oznake

Dodaci prehrani Aminokiseline

L-glutamin neesencijalna je aminokiselina koja je u ljudskom tijelu zastupljena u najvećoj količini – čini najzastupljeniji udio slobodnih aminokiselina i u skeletnom mišićju i u krvnoj plazmi. Dodatku prehrani pripisuju se anaboličke i imunostimulacijske osobine. No kako na to gleda moderna sportska znanost?

L-glutamin kao dodatak prehrani za sportaše – imunitet i oporavak

Biološke funkcije glutamina

U organizmu glutamin obavlja niz nezamjenjivih uloga koje daleko nadilaze samu izgradnju mišića:

Transport dušika

Glavno sredstvo za prijenos dušika između tkiva

Podrška imunitetu

Primarni izvor energije za limfocite i stanice crijevne sluznice

Prekursor antioksidansa

Nužan za sintezu glutationa, ključnog unutarnjeg antioksidansa

Obećanja proizvođača naspram znanstvene stvarnosti

Uobičajena prehrana bogata bjelančevinama dnevno osigurava otprilike 3 do 6 grama glutamina, što je u normalnim okolnostima dovoljno. Nakon zahtjevne tjelesne izvedbe ipak dolazi do pada njegove razine u krvnoj plazmi. Upravo se iscrpljivanje zaliha glutamina povezuje sa slabljenjem imuniteta kod izdržljivosnih sportaša (Parry-Billings et al., 1992).

Kad bismo nakon zahtjevnog treninga htjeli spriječiti izraženiji pad njegove razine, morali bismo nadoknađivati otprilike 0,1 g po kilogramu tjelesne mase svakih 30 minuta tijekom 2 do 3 sata (Nieman i Pedersen, 2000). Pogledajmo konkretne tvrdnje detaljnije:

1. Imunološki sustav i prevencija bolesti

Nakon duge tjelesne aktivnosti (50–70 % VO2max, npr. polumaraton ili maraton) razina glutamina u krvi pada za 10 do 30 %, a ta snižena razina traje nekoliko sati (Castell et al., 1997; Walsh et al., 1998). Prema teoriji, to bi moglo stvoriti privremeni prozor oslabljenog imunološkog sustava.

Studija Castell, Poortmans i Newsholme (1996) doista je pronašla pozitivnu korelaciju između suplementacije 5 g glutamina odmah nakon maratonske utrke i niže učestalosti infekcija. Ta studija ipak nije mjerila razine glutamina, što je metodološki propust. Ne može se točno odrediti kakav je utjecaj ta doza imala na razinu glutamina. Vrlo je vjerojatno, međutim, da tako mala količina teško da bi spriječila pad glutamina u krvi.

Presuda: Novije studije Gleeson (2008), Gleeson i Bishop (2000) te Nieman i Pedersen (2000) nisu potvrdile nikakav utjecaj suplementacije glutamina na imunološke markere – čak ni pri višim dozama od 0,1 g/kg, koje su održale razinu glutamina u normali.

2. Apsorpcija tekućine i rehidratacija

Apsorpciju vode moguće je ubrzati dodavanjem šećera i soli, jer voda prirodno prati kretanje tih tvari. Glutamin djeluje slično – studije potvrđuju da u rehidratacijskim otopinama pomaže tijelu brže crpiti tekućinu nego čista voda (Silva et al., 1998).

Presuda: U praksi taj učinak ipak nije potvrđen i vjerojatno bi bio zanemariv. Phillips (2007) nije dokazao da glutamin na bilo koji način pomaže povećati tjelesnu izvedbu. Osim toga, glutamin je u gotovim napitcima nestabilan – zato mu se u njih ni ne dodaje.

3. Zaštita i rast mišićne mase

U studiji Wilkinson et al. (2006) postojao je nagovještaj da unos glutamina zajedno s ugljikohidratima i esencijalnim aminokiselinama blago ograničava razgradnju mišića u kasnijim fazama oporavka – praktični značaj je ipak zasad nejasan.

Presuda: Ne postoji nikakav dokaz da sam glutamin stimulira mišićni rast ili sprječava njegovu razgradnju. Za smanjenje katabolizma prikladniji je trening snage i dovoljan unos bjelančevina s punim spektrom esencijalnih aminokiselina (Borsheim et al., 2002).

4. Sinteza glikogena u mišićima

Studija Bowtell et al. (1999) upućivala je na to da glutamin u prvoj fazi oporavka može podržati sintezu glikogena. Metodološki kvalitetnija studija Wilkinson et al. (2006) tu tezu ipak nije potvrdila.

Presuda: Dodavanje glutamina u napitak koji sadrži ugljikohidrate i esencijalne aminokiseline nema nikakav utjecaj na bolju resintezu glikogena u mišićima.

5. Mišićno oštećenje i bol

Postoje određeni znanstveni nagovještaji da glutamin može pomoći spriječiti mišićno oštećenje i bolnost nakon izdržljivosne izvedbe. Međutim, oštećenje mišića uzrokovano tjelesnom aktivnošću samo po sebi ne snižava razinu glutamina u krvi.

Presuda: Ne postoje znanstveni dokazi da glutamin pomaže u popravku i oporavku mišićnog tkiva (Walsh et al., 1998), ni o smanjenju mišićne bolnosti u odnosu na placebo.

Zaključak za sportaše

Iako se L-glutamin obilno promovira kao dodatak za imunitet, smanjenje mišićnog oštećenja i katabolizma ili mišićni rast, ne postoje dovoljni dokazi da je tomu doista tako. Mnogo je prikladnije usmjeriti se na dovoljan unos kvalitetnih bjelančevina (meso, jaja, sirutkin protein) s punim spektrom esencijalnih aminokiselina.

Izvori informacija

Nieman DC, Pedersen BK, eds. (2000). Nutrition and exercise immunology. CRC Press.
Parry-Billings M, Budgett R, Koutedakis Y, et al. (1992). Plasma amino acid concentrations in the overtraining syndrome. Med Sci Sports Exerc, 24(12):1353–1358.
Rennie MJ, MacLellan PA, Hundal HS, et al. (1989). Skeletal muscle glutamine concentration and muscle protein turnover. Clin Exp, 38:47–51.
Ardawi MSM, Newsholme EA. (1994). Glutamine metabolism in lymphoid tissues. In: Haussinger D, Sies H, eds. Glutamine metabolism in mammalian tissues. Springer-Verlag, 235–246.
Bowtell JL, Gelly K, Jackman ML, et al. (1999). Effect of oral glutamine on whole body carbohydrate storage during recovery from exhaustive exercise. J Appl Physiol, 86:1770–1777.
Silva AC, Santos-Neto MS, Soares AM, et al. (1998). Efficacy of a glutamine-based oral rehydration solution on electrolyte and water absorption. J Pediatr Gastroenterol Nutr, 26(5):513–519.
Phillips GC. (2007). Glutamine: The nonessential amino acid for performance enhancement. Curr Sports Med Rep, 6(4):265–268.
Borsheim E, Tipton K, Wolf S, Wolfe R. (2002). Essential amino acids and muscle protein recovery from resistance exercise. Am J Physiol Endocrinol Metab, 283(4):E648–E657.
Wilkinson SB, Kim PL, Armstrong D, Phillips SM. (2006). Addition of glutamine to essential amino acids and carbohydrate does not enhance anabolism in young human males following exercise. Appl Physiol Nutr Metab, 31(5):518–529.
Walsh NP, Blannin AK, Robson PJ, Gleeson M. (1998). Glutamine, exercise and immune function: Links and possible mechanisms. Sports Med, 26:177–191.
Castell LM, Poortmans JR, Newsholme EA. (1996). Does glutamine have a role in reducing infections in athletes? Eur J Appl Physiol, 73:488–490.
Castell LM, Poortmans JR, Leclercq R, et al. (1997). Some aspects of the acute phase response after a marathon race, and effect of glutamine supplementation. Eur J Appl Physiol, 75:47–53.
Gleeson M, Bishop NC. (2000). Modification of immune responses to exercise by carbohydrate, glutamine and antioxidant supplements. Immunol Cell Biol, 78:554–561.
Gleeson M. (2008). Dosing and efficacy of glutamine supplementation in human exercise and sport training. J Nutr, 138(10):2045S–2049S.
Jeukendrup A, Gleeson M. (2025). Sport nutrition (4th ed.). Human Kinetics.